Select Page

DENTALNA MEDICINA

cijena
već od
380,00 kn

cijena već
od 380,00 kn

Dentalna medicina ili Stomatologija je znanost koja predstavlja skup biomedicinskih znanja i vještina. Njome se bave doktori dentalne medicine i specijalisti pojedinih grana dentalne medicine.

Jedna je od kliničkih disciplina koja je usko povezana s medicinom, ali i s tehnologijom izrade raznih pomagala (proteza) i postavljanja umjetnih materijala, kojima se nadoknađuju i/ili nadograđuju izgubljeni zubi i okolne strukture. Pojednostavljeno rečeno, dentalna medicina bavi se liječenjem pacijenata s bolestima usne šupljine.

Njeni najvažniji zadaci su: održavati oralnu šupljinu pacijenta zdravom i funkcionalnom te vratiti osmijeh na lice pacijenta. Mnogo je područja koja pokriva ova znanost, a zbog specifičnosti područja stvorene su i zasebne grane.

Grane stomatologije:
* Restaurativna stomatologija – od 380,00 kn
* Endodoncija od 460,00 kn
* Dječja stomatologija
* Oralna higijena i preventiva
* Ortodoncija
* Parodontologija – inicijalna za jednu čeljust od 1.600,00 kn
* Oralna kirurgija
* Stomatološka protetika

Restaurativna dentalna medicina

Restaurativna stomatologija jedna je od temeljnih disciplina klasične dentalne medicine, a bavi se popravkom karijesa, najraširenije bolesti današnjice.

Karijes je lokalizirani patološki proces mikrobnog podrijetla, koji dovodi do demineralizacije tvrdih zubnih tkiva. Množenjem bakterija dolazi do nastanka biofilma poznatijeg kao plak. Bakterije se hrane ostacima hrane koja se nalazi u ustima u obliku šećera. Kao nusprodukt nastaju kiseline koje dovode do demineralizacije površine zuba, a njezinim daljnjim pogoršanjem nastaje zubni karijes. Ovisno o debljini zahvaćenog zubnog tkiva karijese možemo podijeliti na više vrsta, od kojih je najčešća podjela na površinski i duboki karijes.

Karijes saniramo ispunima ili plombama i keramičkim “ispunima”. Nekada su se koristili amalgamski (sivi metalni) ispuni, no posljednjih godina prevladavaju bijeli kompozitni ispuni, koji su zdravi i lijepo izgledaju. Najnovija direktiva EU zabranila je u Europi upotrebu toksičnih amalgamskih ispuna za djecu, trudnice i dojilje.

Zadatak restorativne stomatologije jest dijagnosticirati karijes, ukloniti bakterijama načeto tkivo te ga nadomjestiti kompozitnim materijalom ili keramičkom restauracijom (Inlay, Onlay, Overlay), pri čemu se vjerno oponaša površina zuba.

Endodoncija = liječenje zuba

Endodoncija je grana dentalne medicine, koja se bavi liječenjem zubi, odnosno liječenjem pulpe i korijenskih kanala, a širenje karijesa može dovesti do infekcije pulpe (živca). Ako se zub zahvaćen karijesom ne liječi, bakterije iz karijesa uništavaju tvrdo zubno tkivo što rezultira upalom: akutnom (pulpitis) ili kroničnom (granuloma). Takvo stanje rješavamo endodontskim zahvatom tj. liječenjem korijena zuba.

Endodontski tretman

Liječenje se sastoji od otvaranja zuba te uklanjanja inficiranog tkiva iz unutrašnjosti zuba. Nakon što se ručnim ili strojnim čišćenjem zubnih kanala i ispiranjem posebnim kemikalijama ukloni upaljeno i mrtvo tkivo te unište bakterije, kanale zuba je potrebno hermetički zatvoriti da ne dođe do ponovne infekcije. U ovoj Poliklinici koristi se strojna endodoncija Morita i Reciproc Gold. Za većinu pacijenata moguće je napraviti jednoposjetnu endodonciju, što bitno smanjuje vrijeme terapije liječenja zuba.

Parodontologija

Parodontologija je grana dentalne medicine, koja se bavi liječenjem potpornih struktura zuba (kost, cement, parodont, gingiva).

Što je parodontitis i kako se razvija?

Kada upaljeno tkivo oko zuba ne može dobro obavljati svoju funkciju dolazi do razvoja bolesti. Ona se naziva parodontitis. Bakterije prodiru pod zubno meso i razaraju tkivo koje se odvaja od zuba stvarajući parodontni džep. Kost se polako troši, a zub postaje pomičan i ispada. Da ne bi došlo do gubitka zuba, potrebno je napraviti parodontološko čišćenje koje se izvodi kiretama i čisti se kamenac ispod zubnog mesa. Parodontitis može biti agresivan i kroničan. Povezan je sa srčanim bolestima, aterosklerozom, dijabetesom i preranim porođajima. Dok agresivni zahvaća mlađe (15 – 35 godina), a kroničnom su izloženi stariji od 35-e godine.

Dentalna medicina ili Stomatologija je znanost koja predstavlja skup biomedicinskih znanja i vještina. Njome se bave doktori dentalne medicine i specijalisti pojedinih grana dentalne medicine.

Jedna je od kliničkih disciplina koja je usko povezana s medicinom, ali i s tehnologijom izrade raznih pomagala (proteza) i postavljanja umjetnih materijala, kojima se nadoknađuju i/ili nadograđuju izgubljeni zubi i okolne strukture. Pojednostavljeno rečeno, dentalna medicina bavi se liječenjem pacijenata s bolestima usne šupljine.

Njeni najvažniji zadaci su: održavati oralnu šupljinu pacijenta zdravom i funkcionalnom te vratiti osmijeh na lice pacijenta. Mnogo je područja koja pokriva ova znanost, a zbog specifičnosti područja stvorene su i zasebne grane.

Grane stomatologije:
* Restaurativna stomatologija – od 380,00 kn
* Endodoncija od 460,00 kn
* Dječja stomatologija
* Oralna higijena i preventiva
* Ortodoncija
* Parodontologija – inicijalna za jednu čeljust od 1.600,00 kn
* Oralna kirurgija
* Stomatološka protetika

Restaurativna dentalna medicina

Restaurativna stomatologija jedna je od temeljnih disciplina klasične dentalne medicine, a bavi se popravkom karijesa, najraširenije bolesti današnjice.

Karijes je lokalizirani patološki proces mikrobnog podrijetla, koji dovodi do demineralizacije tvrdih zubnih tkiva. Množenjem bakterija dolazi do nastanka biofilma poznatijeg kao plak. Bakterije se hrane ostacima hrane koja se nalazi u ustima u obliku šećera. Kao nusprodukt nastaju kiseline koje dovode do demineralizacije površine zuba, a njezinim daljnjim pogoršanjem nastaje zubni karijes. Ovisno o debljini zahvaćenog zubnog tkiva karijese možemo podijeliti na više vrsta, od kojih je najčešća podjela na površinski i duboki karijes.

Karijes saniramo ispunima ili plombama i keramičkim “ispunima”. Nekada su se koristili amalgamski (sivi metalni) ispuni, no posljednjih godina prevladavaju bijeli kompozitni ispuni, koji su zdravi i lijepo izgledaju. Najnovija direktiva EU zabranila je u Europi upotrebu toksičnih amalgamskih ispuna za djecu, trudnice i dojilje.

Zadatak restorativne stomatologije jest dijagnosticirati karijes, ukloniti bakterijama načeto tkivo te ga nadomjestiti kompozitnim materijalom ili keramičkom restauracijom (Inlay, Onlay, Overlay), pri čemu se vjerno oponaša površina zuba.

Endodoncija = liječenje zuba

Endodoncija je grana dentalne medicine, koja se bavi liječenjem zubi, odnosno liječenjem pulpe i korijenskih kanala, a širenje karijesa može dovesti do infekcije pulpe (živca). Ako se zub zahvaćen karijesom ne liječi, bakterije iz karijesa uništavaju tvrdo zubno tkivo što rezultira upalom: akutnom (pulpitis) ili kroničnom (granuloma). Takvo stanje rješavamo endodontskim zahvatom tj. liječenjem korijena zuba.

Endodontski tretman

Liječenje se sastoji od otvaranja zuba te uklanjanja inficiranog tkiva iz unutrašnjosti zuba. Nakon što se ručnim ili strojnim čišćenjem zubnih kanala i ispiranjem posebnim kemikalijama ukloni upaljeno i mrtvo tkivo te unište bakterije, kanale zuba je potrebno hermetički zatvoriti da ne dođe do ponovne infekcije. U ovoj Poliklinici koristi se strojna endodoncija Morita i Reciproc Gold. Za većinu pacijenata moguće je napraviti jednoposjetnu endodonciju, što bitno smanjuje vrijeme terapije liječenja zuba.

Parodontologija

Parodontologija je grana dentalne medicine, koja se bavi liječenjem potpornih struktura zuba (kost, cement, parodont, gingiva).

Što je parodontitis i kako se razvija?

Kada upaljeno tkivo oko zuba ne može dobro obavljati svoju funkciju dolazi do razvoja bolesti. Ona se naziva parodontitis. Bakterije prodiru pod zubno meso i razaraju tkivo koje se odvaja od zuba stvarajući parodontni džep. Kost se polako troši, a zub postaje pomičan i ispada. Da ne bi došlo do gubitka zuba, potrebno je napraviti parodontološko čišćenje koje se izvodi kiretama i čisti se kamenac ispod zubnog mesa. Parodontitis može biti agresivan i kroničan. Povezan je sa srčanim bolestima, aterosklerozom, dijabetesom i preranim porođajima. Dok agresivni zahvaća mlađe (15 – 35 godina), a kroničnom su izloženi stariji od 35-e godine.